Nekategorisano

Izlaganje suncu zimi: sigurna preplanulost tokom odmora

Spremate se za odmor ove zime? Ne zaboravite da spakujete svoj zaštitni proizvod! Nastavite da čitate i saznajte kako da zaštitite svoju kožu od sezonskog oštećenja, na pijesku ili na snježnim padinama.

Da li koža tamni na zimskom suncu?

 

Planirate da se vratite sa zimskog odmora preplanuli? U zavisnosti od toga gde ste krenuli, mogli biste da pocrnite više (ili manje) nego što ste očekivali.  Vjerovatno znate da se UV zraci koje emituje sunce dijele na dva glavna tipa, UVA i UVB zrake, ali da li ste znali da oni ne utiču podjednako na kožu?

80% UVA zraka
dopire do spoljnog
sloja dermisa

UVA zraci su prisutni tokom cijele godine – kad god ima sunčeve svjetlosti, ima i UVA zraka. Kao najduži zraci UV spektra oni mogu da prodru najdublje u kožu – ustvari, 80% UVA zraka dopire do spoljnog sloja dermisa, sloja kože koji se nalazi ispod epidermisa.[1]
To ih čini odgovornim za fotostarenje koje se može spriječiti, kao i za 35% karcinoma kože.

UVB zraci –  zraci koje obično povezujemo sa tamnjenjem – najjači su ljeti i odgovorni su za 96% opekotina. Kao i UVA, i UVB zraci mogu da uzrokuju trenutnu (i privremenu) preplanulost, dok njihov sekundarni efekat varira, u zavisnosti od godišnjeg doba, pa gdje god išli na odmor, potreban Vam je SPF potpunog spektra koji štiti i od UVA i od UVB zraka.

Briga o koži tokom odmora

 

Studije su pokazale da većina ljudi na odmoru ne obraća pažnju na to kako nanosi SPF[1], a istraživači su utvrdili da većina nas povezuje prisutnost UV zraka sa sunčevom svjetlošću, iako je dokazano da UV zraci prodiru kroz razne površine i reflektuju se o njih, od oblaka do stakla, što SPF zaštitu čini obaveznom bez obzira na vremenske prilike.

[1] Andersen, P.A. i dr., ‘Ekološki znaci UV zračenja i lična zaštita od sunca pri zimskoj rekreaciji na otvorenom’ u Archives of dermatology 146.11 (2010.), str. 1241-1247 [Dostupno na https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/21079060]

sneg reflektuje do
85%sunčeve svetlosti

Ako, na primjer, idete zimi na skijanje, trebalo bi da znate da snijeg reflektuje do 85% sunčeve svjetlosti[1] koja može da ošteti Vašu kožu.[2]
Dokazano je i da se UV zraci pojačavaju sa visinom – na svakih 1000 m dobija se oko 10-15% više UV zraka.[3]
Ni svi gradovi nemaju isti UV indeks, već on zavisi od količine sunčeve svjetlosti: na primjer, dnevno svjetlo u Oslu, u Norveškoj, se sastoji od 52% UV zraka, a taj procenat pada i do 7% u Darwinu u Australiji.[4] Općte je pravilo – što je viša nadmorska visina, i nivo UV zračenja je veći, zato, prije nego što krenete, spakujte se pametno za svoje odredište.

Ako, pak, tokom odmora letite u toplije krajeve, umor od puta nije jedino na šta bi trebalo da obratite pažnju prilikom dalekog putovanja. Oštećenja uzrokovana suncem mogu da se pojave tokom nekoliko sati, posebno između 11 i 15h, pa uzmite u obzir vremensku razliku i budite sigurni da je Vaše dijete spremno za sletanje.

[1] Robert Kandel, počasni director istraživanja u CNRS-u, Laboratorija dinamičke meteorologije (LMD/IPSL), Palaiseau
[2] http://www.cnrs.fr/cw/dossiers/dosclim/contenu/alternative/alter_etape1_4.html
[3] Znanstveni dokument Vichy Idéal Soleil, 2016., str. 13
[4] Marionnet, C. i dr., ‘Izlaganje normalnoj sunčevoj dnevnoj svetlosti: spektralna karakterizacija, efekti na kožu i fotozaštita’ u International Journal of Molecular Sciences 16 (2015.): str. 72-73

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *